Sretenje Gospodnje je jedan od najznačajnijih hrišćanskih praznika koje Srpska pravoslavna crkva i vernici obeležavaju 15. februara. Ovaj praznik se slavi tačno četrdeset dana nakon Božića i predstavlja uspomenu na dan kada je Bogorodica prvi put uvela novorođenog Isusa Hrista u jerusalimski hram da ga posveti Bogu, u skladu sa zakonima iz Mojsijevog zakona. Tada su se, prema predanju, Bogorodica i Josif susreli sa pravednim starcem Simeonom Bogonoscem, koji je Hrista uzeo u naručje i pozdravio ga kao Spasitelja, prvi susret Boga i čoveka u hramu.
Reč „sretenje“ označava „susret“, što simbolički upućuje na susret Starog i Novog Saveza, ali i na susret čoveka sa Bogom kroz Hrista. Praznik se ubraja u Gospodnje i Bogorodične praznike i u crkvenom se kalendaru obeležava kao crveno slovo — dan kada se u pravoslavnim hramovima služe svečane liturgije i molitve.
Osim crkvenog značaja, Sretenje Gospodnje u narodu ima i bogatu simboliku povezanu sa ciklusima prirode. Prema starom verovanju, na ovaj dan se „susreću“ zima i leto, odnosno priroda počinje svoj put ka proleću. Ako medved izađe iz svoje jazbine, ugleda svoju senku i vrati se unutra, veruje se da će zima potrajati još šest nedelja. S druge strane, ako ne ugleda senku, očekuje se da će se hladno vreme uskoro završiti i proleće stići, piše rts.rs.
