Opština Žagubica ima bogato kulturno – istorijsko nasleđe čiji tragovi sežu u daleku prošlost, o čemu danas svedoče spomenici, arhitektura, legati, istorijske znamenitosti, događaji, ličnosti …
Brojna zaostavština čuva se u ustanovama kulture poput Zavičajnog muzeja Homolja, Kulturno – prosvetnog centra, lokalne biblioteke, galerije ULUH…
Osim tragova daleke prošlosti Žagubice, koji se baštine u kulturno- istorijskim arhivama, u ovoj opštini ne zapostavljaju se ni savremena umetnost i stvaraoci, čija će dela u budućnosti biti deo istorijske zaostavštine.

U Zavičajnom muzeju Homolja se nalaze četiri stalne postavke. Kada je reč o savremenoj umetnosti, u fokusu je postavka skulptura akademika, vajara Svetomira Arsića Basare, koji je, po rečima lokalnih kulturnih radnika, gajio poseban odnos privrženosti prema Žagubici i dobio status počasnog građanina. Radi se mahom o vrlo gabaritnim predmetima izrađenim u kombinaciji drveta i metala. Tu je i legat Dragiše Simeonovića Simona, umetnika rođenog u Homolju, čije slike, uljem na platnu, oživljavaju lepotu i sklad prirode Homolja.

Tu je i stalna arheološka postavka “Ranovizantijski period u okolini Žagubice” koja predstavlja dragoceni prikaz nasleđa koje je ostavio vizantijski period u ovom kraju.
Stalna etnološka postavka „Homolje – ostaci prošlosti“ predstavlja dragocenu zbirku predmeta koji su krasili život ljudi na ovim prostorima u prošlim vremenima i pruža uvid u bogatu tradijicu, veštine i način života ljudi sa Homolja.

Izložba „Drugi svetski rat u Homolju“, čiji su autori Olivera Filipović i Milorad Đorđević, takođe spada u red stalnih postavki Zavičajnog muzeja Homolja u Žagubici. Izložba predstavlja duboku analizu Drugog svetskog rata na ovim prostorima.
Muzej organizuje i gostujuće izložbe iz cele Srbije, bavi se i organizacijom kulturnih događaja, kao i raznih radionica sa decom i mladima.
U vlasništvu muzeja od 2018. godine je i rodna kuća Jovana Šerbanovića u Laznici, jedinog narodnog heroja sa teritorije opštine Žagubica i Homolja.
U sklopu Muzeja funkcioniše i ULUH- Udruženje likovnih umetnika Homolja sa svojom galerijom slika.

Kulturno – prosvetni centar „ Jovan Šerbanović“ predstvalja nezaobilaznu tačku kada je u pitanju organizacija lokalnih manifestacija. Raspolaže bioskopskom salom koja ima 400 mesta i u kojoj se godinama odvijaju različiti programi. Filmskih projekcija više gotovo da nema, ali je ovaj prostor ostao mesto gde se predstavljaju kulturno – umetnička društva, lokalna ali i gosti iz drugih krajeva, organizuju se priredbe, manifestacije, poneki koncert…

KPC je duže od četvrt veka organizator i domaćin okružnog takmičenja recitatora.
U sklopu ove ustanove kulture nalazi se i gradska biblioteka koja raspolaže sa preko 10.000 naslova koji su svakodevno na raspolaganju građanima. Njeni najveći korisnici su deca školskog uzrasta koja iz biblioteke mahom uzimaju lektiru.
Na području opštine Žagubica deluje nekoliko značajnih kulturno-umetničkih društava koja neguju tradiciju, narodne igre, pesme i nošnje Homolja. Najpoznatiji su KUD „Homolje“ Žagubica, koje je prošle godine obeležilo veliki jubilej – 80 godina postojanja, kao i KUD „Mladost“ Krepoljin koje takođe aktivno učestvuje u organizaciji i izvođenju brojnih lokalnih i regionalnih manifestacija. Postoji i niz seoskih KUD-ova koji zajedno čine sliku tradicionalnih igara i pesama ovog kraja i čuvaju ih od zaborava.
U opštini Žagubica nalaze se značajni arheološki lokaliteti, među kojima se posebno izdvajaju rani vizantijski lokaliteti visinskog tipa: Pregrada – Podkrš (Žagubica), Potaj Čuka (kod Žagubice),Pčelinji krš (Laznica) Zad (Ribare), Šetaće (Osanica), Gradac (kod Krepoljina)…

Na teritoriji ove opštine nalazi se i manastiri Blagoveštenje , nekadašnji srednjovekovni manastir koji je smešten u Gornjačkoj klisuri na levoj strani iz pravca Petrovca na Mlavi. Ostaci manastira predstavljaju deo jedinstvene celine koja je obuhvatala šire područje srednjovekovnog grada Ždrelo. Tu je i manastir Gornjak, s mešten u dolini reke Mlave na samom ulazu u Gornjačku klisuru. Manastir je izgrađen u periodu od 1376 – 1380. godine kao prva prva zadužbina Kneza Lazara.
Trška crkva je srednjovekovni manastir koji se nalazi na pet kilometara od Žagubice i prestavlja najstariji crkveni spomenik ne samo u Homolju, već u celoj istočnoj Srbiji. Od crkava ovde se nalaze Crkva Svete Trojice u Žagubici i Crkva Svetog Georgija (Ribarska crkva Šupljaja).
Od prirodnih znamenitosti izdvajaju se čuveno Žagubičko vrelo poznatije kaoVrelo reke Mlave. Ovaj hidrološki spomenik I kategorije nalazi se na obodu naselja Žagubica, odnosno na jugoistočnom delu Žagubičke kotline, ispod severnih padina Beljanice, kao i Krupajsko vrelo –na zapadnoj strani Beljanice , kao još jedan od hidroloških spomenika prirode I kategorije gde voda izvire iz pećine i sa veštačkom branom čini malo jezero. Tu su i vrelo Belosavac, vrelo Komnenske reke, vrelo Male Tisnice, Izvaričko vrelo , Suvodolski kraški izvor.
Homoljska potajnica – jedna veoma retka i karakteristična vrsta kraških izvora, nalazi se upravo u Homolju.
Žagubicu okružuju Homoljske planine, Gornjačke planine i Beljanica, Od klisura tu su Gornjačka, Ribarska, Osanička,klisura reke Tisnice i skraćene reke Do.
Reka Mlava ovde predstavlja glavni rečni tok, čija dužina kroz Homolje iznosi 44 kilometra. Nastaje od snažnog Žagubičkog vrela, a nekih 150 metara nizvodno u nju se uliva reka Tisnica.
Ovaj tekst nastao je u sklopu projekta „ Odnos prema kulturi i nasleđu trasira put lokalne zajednice” po osnovu Konkursa o sufinansiranju projekata iz budžeta opštine Žagubica radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2026. godini.
– Stavovi izraženi u podržanom medijskom projektu ne predstavljaju nužno zvaničan stav Opštine Žagubica.




