U Neresnici, nedaleko od Kučeva, na mestu u topografskoj karti obeleženom kao “Suva reka”, nalazi se istoimeni restoran, okružen darovima prirode.

Idealan za beg od gradske vreve, restoran je smešten pored Bukovske reke koja se uliva u Pek, i posetiocima pruža autentično iskustvo uz jela tradicionalne kuhinje ovog kraja. Domaći specijaliteti, među kojima su kačamak, homoljski tiganj, seljačko meso i čorba od pastrmke, samo su deo ponude.

Restoran radi od 2022. godine i privlači goste iz cele Srbije. Okružen je prirodom u kojoj se, u zavisnosti od doba godine, menjaju boje, od zelene do zlatne i smeđe, koje se međusobno prelivaju. Restoran raspolaže zatvorenim i otvorenim delom, što ga čini pogodnim mestom za uživanje, bez obzira na vremenske prilike.

Za sve koji vole da vreme provode u mirnom prirodnom okruženju, ovo je idealno mesto, pogotovo leti jer ovde, u podnožju Homolja, temperatura zna da bude niža i do deset stepeni u odnosu na gradske uslove.
Njegovi vlasnici, porodica Bulutić, gaje pastrmku u ribnjaku smeštenom na ulazu u restoran, što je i specifičnost ovog ugostiteljskog kompleksa.
Nenad Bulutić, vlasnik i direktor, priča da su prvobitno počeli sa prodajom pastrmke koju su proizvodili u prirodnim kaskadama, ali se taj način pokazao nepraktičnim zbog velikih gubitaka. Zbog toga su, kaže, odlučili da izgrade bazene i proizvode pastrmku samo za potrebe restorana.
„Otac i ja smo voleli pastrmku, ali nije je bilo ovde, pa smo odlazili u Žagubicu da je kupimo. Nakon toga smo uradili analize i shvatili da je i na ovoj lokaciji možemo proizvoditi. Kasnije smo došli i do ideje za restoran, priseća se Nenad.
On i njegova supruga i roditelji, svakodnevno borave na imanju, koje se prostire na 12 hektara, i brinu o ribnjaku, restoranu i okruženju. Posvećeni su poslu i gostima, kojih je iz godine u godinu sve više. Sve više je i pastrmke – oko pet tona godišnje iz ribnjaka završi što na roštilju, što u ribljem kotliću, gde se svakodnevno krčka jedinstvena čorba od pastrmke. Svako u porodici ima svoje zaduženje, a posla ima za sve, pa i za sezonske radnike.

Kvalitet pastrmke, po Nenadovim rečima, zavisi od kvaliteta vode i hrane, a oni oba uslova ispunjavaju. Pastrmku gaje u vodi koja izvire iz još neistražene pećine, a hranu za ribu uvoze iz Italije.
„S obzirom na to da koristimo izvor, po tome smo specifični – njegova konstantna temperatura je oko devet stepeni. U bazenima, leti i zimi temperatura vode može varirati nekoliko stepeni gore ili dole, ali je uvek idealna za proizvodnju pastrmke i sa tim nemamo problema“, objašnjava Nenad Bulutić i dodaje da je od ubacivanja mlađi u bazen do tanjira u restoranu, potrebno najmanje šest meseci.
Za pripremu ostalih specijaliteta Bulutići koriste isključivo domaće proizvode lokalnih gazdinstava i individualnih proizvođača ovog kraja. Tako podstiču razvoj kučevačkih brendova, poput sira, kajmaka, brašna, jaja, mesa i drugih domaćih proizvoda sa ovog podneblja. Ujedno, uvek imaju isti kvalitet na koji su gosti navikli, a pomažu i razvoju gastroturizma u Kučevu i prepoznatljivost lokalne ponude.
Turistička organizacija Kučevo aktivno radi na promociji gastronomskog turizma, koji je prepoznat kao važan segment, s obzirom na to da ovaj kraj ima autentičnu lokalnu ponudu hrane i pića, koja zaista može da privuče posetioce, pored značajnih lokaliteta i turističkih atrakcija.
“Gastro turizam stimulativno utiče na lokalni razvoj, može produžiti turističku sezonu, stimulisati poljoprivredu, diversifikovati ruralnu privredu, otvoriti nova radna mesta, promovisati kulturno nasleđe, jačati lokalni identitet. Gastroturizam se može posmatrati kao kreativno privređivanje i to aktivnim uključivanjem potrošača (škole kuvanja, gastroradionice, festivali hrane, autentičan doživljaj života na selu…)”, kaže za E-Braničevo Uroš Tričković, v. d. direktora Turističke organizacije Kučevo.
Dodaje da gastro proizvodi sadrže snažnu referencu na lokalno, jer istovremeno predstavljaju određeno geografsko područje, tradiciju, kulturno nasleđe i identitet lokalne zajednice, ali i svoj vlastiti identitet. Smatra da lokalna, autentična i jedinstvena gastro ponuda predstavlja značajan resurs za privlačenje posetilaca. Kao primer naveo je prepoznatljive proizvode ovog kraja: homoljsko jagnje, sir, med, seljačko meso, vlaški kačamak, pihtije…
“Čak i kada neka specifična lokalna hrana nije glavni motiv za izbor destinacije, činjenica je da ishrana u svetu sve više zauzima značajnu ulogu kao sekundarna ili delimična motivacija turista. Prema mnogim istraživanjima značajan deo turističke potrošnje odlazi na hranu (oko jedne trećine turističkih troškova) i zbog toga su hrana i piće od ogromnog značaja za kvalitet odmora, odnosno kreiranje pozitivnog turističkog iskustva”, smatra Tričković.
Naglasio je da razvoj lokalne ekonomije i dve privredne grane, turizma i poljoprivrede, treba usklađivati i međusobno povezivati i da je potrebno raditi na udruživanju lokalnih proizvođača, zaštiti geografskog porekla, izgradnji lokalnih brendova, razmeni iskustava, sticanju novih znanja i veština, otvaranju novih poslovnih mogućnosti, očuvanju starih zanata.
Pored saradnje sa malim lokalnim proizvođačima, Turistička organizacija Kučevo podržava i restorane i domaćinstva u kojima se služe autentična kučevačka jela, čime se opština na najbolji način predstavlja posetiocima. Kako navode, utisci turista u vezi sa ugostiteljskom i restoraterskom ponudom izuzetno su pozitivni.
Ovaj tekst nastao je u sklopu projekta “Zdravo, a domaće – iz Kučeva ”, koji sufinansira opština Kučevo po osnovu Konkursa za sufinansiranje projekata proizvodnje medijskih sadržaja iz oblasti javnog informisanja na teritoriji opštine Kučevo u 2025. godini.
Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.





